Čišćenje podmorja od smeća
I naše podmorje skriva štetan otpad
Svjetsko onečišćenje podmorja
Naš planet Zemlja je jako zagađen zbog nas, ljudi. Mi smo najveći neprijatelji čistoći našega planeta. Svjesni smo našeg lošeg utjecaja na planet te pokušavamo popraviti štetu koju smo mu nanjeli. Provodimo razna: čišćenja parkova, sađenje stabala, nove ekološke reforme, itd.... Zaboravljamo jednu bitnu stvar... čistoću našega podmorja! More je ponajprije izvor života - kisik (fitoplankton u moru oslobađa dvostruko više kisika od biljaka na kopnu), životinjski i biljni svijet (prvi su se organizmi razvili u vodi).
Velika je važnost mora i oceana zato ih trebamo čuvati za buduće naraštaje. Uvidjevši ozbiljnost opasnosti kojoj su svakodnevno izložene, relevantne međunarodne organizacije, u suradnji s ugroženim obalnim državama, odlučile su pravno regulirati navedenu problematiku nadajući se da će, upravo, odgovarajući propisi značajno preventivno djelovati na širenje onečišćenja i ugrožavanja morskog okoliša. 1992. godine Ujedninjeni narodi u Rio de Janeiru su proglasili 8. lipnja obilježavanje Svjetskog dana oceana.
Glavni oblici zagađenja:
- izlijevanje nafte iz tankera
- posljedice nesreća na naftnim bušotinama
- izlijevanje zauljene, otpadne vode kućanstva i industrije
- ispušni i dimni plinovi, te ostali štetni plinovi
- sanitarne i balastne vode
- kruti otpad
- porast temperature mora
Posljedice zagađenja:
- izazivanje fizikalnih i kemijski promjena i privremenih poremećaja na ekosustavu mora i priobalja
- uništavanje i trajni poremećaj ekosustava mora i priobalja
- golemi utjecaj na ribarstvo i marikulturu
- utjecaj na turizam i slične djelatnosti
- utjecaj na industriju u priobalju
- trajni utjecaj na zdravlje ljudi u priobalju
- utjecaj na kvalitetu života
Lokalno
Jadransko more je jedno od najljepših mora na svijetu što su mnogi potvrdili.
Za razliku od drugih mora i oceana Jadransko more nema većih problema s onečišćenjem.
Jadransko more je većinski pod vlasništvom Italije i Hrvatske, a manjim djelom pripada Crnoj Gori, Albanija, Bosni i Hercegovini i Sloveniji.
Dugo je oko 870km, a široko oko 220km. Površina iznosi 138.595km2. Najdublja točka se nalazi na dubini od 1233m, dok je prosječna dubina 173m.
Prosječna slanost iznosi 38‰. Dobilo je ime po talijanskom gradu Adria.
O moru u okolici Splita
Plastične vrećice su glavni zagađivači mora u splitskoj okolici. Izvor Jadra najznačajniji je objekt u vodoopskrbnom sustavu grada Splita. U Splitu se voda često muti nakon velikih kiša, bude puna zemlje i raznih kemikalija. Pošto se rijeka Jadro ulijeva direktno u Jadransko more, onečišćenja voda efektira i naše more. Onečišćenje površine i podmorja mora nije dobro ni za životinjski i biljni svijet, a nije ni privlačan turistima.
Splitsko-dalmatinska županija
More u Splitsko-dalmatinskoj županiji je zagađeno, a kada ljeti dođu masovne grupe turista, koje uopće ne misle o ovom problemu, more teško izdrži bez pokazivanja posljedica velikoga zagađenja.
Evo nekih dokaza o zagađenju tijekom godina:- Novi rezultati analize vode za Vinišće pokazuju da je vrijednost klorida u vodi i dalje iznad vrijednosti dopuštenih. Rješenjem Ministarstva zdravstva slijedom čega voda u Vinišću i dalje nije za piće.
- Kupači na sjevernoj strani Vranjica zaprepastili su se ugledavši naftnu mrlju koja se u dužini od oko 200 metara širila iz pravca Cemexovog doka. Mrlja se dobro vidi i uopće ne pomaže u privlačenju turista diljem svijeta.
- 2011.godine iz tropskih krajeva u naše more su uvezene Caulepre, alge "ubojice", koje su s razlogom zabrinule domaću javnost. U našim krajevima ne postoji njihov prirodni neprijatelj te su istraživanja pokazuju da uništavaju ekološku ravnotežu i biološku raznolikost podmorja na kojima su pronađene. Stručnjacima, a i brojnim udrugama, su dale pune ruke posla jer se i danas, nakon 8 godina, još uvijek suočavamo s njima.
Organizacija
Zanimalo nas je mišljenje ljudi koji se cijele godine bave čišćenjem podmorja u Splitu i okolici. Intervjuirali smo ronioce splitske organizacije "UPA Rostrum". Ako vas zanima više o "UPA Rostrum" organizaciji ili kako pomoći u čišćenje podmorja Jadranskoga mora pritisnite gumb.
1. Kada ste osnovali organizaciju "UPA Rostrum Split"?
UPA Rostrum Split osnovana je 20.02.2016 godine.
Link na kratak članak o nama:
pritisni,
a u prilogu je dokument o kratkom pregledu aktivnosti kroz 2018. godinu.
2. Postoji li tečaj na koji se ljudi mogu prijaviti, početi roniti i po mogućnosti pomoći u čišćenju?
Da, postoje ronilački tečajevi, prvi tečaj je početni tečaj ronjenja, R1*, SCUBA diver ..naziv varira ovisno o ronilačkoj asocijaciji. Osoba je osposbljena za roniti do 18/20m dubine u uvijetima kakve je imala na tečaju uz svakako voditelja ronjenje. Pri ronjenju s bocama (autonomnim ronilačkim aparatom) uvijek se roni u sistemu partnera, uz obaveznu oznaku lokacije s ronilačkom plutačom. Tečaj se sastoji od cca 12-14 sati teorije te minimalno 6 urona gdje se rade vježbe pod morem koje su simulacija situacija koje se stvarno mogu desit. Nakon tečaja, s stjecanjem iskustva i prakse kandidate polako priključujemo akcijama čišćenja. Budući da smo udruga koja daje maksimum da kandidatu steću što više znanja te budu što samostalniji, broj urona i teorijskih predavanja često puta je veći od navedenog. Akcije se obično rade u pličim područjima gdje je rizik od nezgode najmanji.
3. Ako tečaj postoji mogu li se svi ljudi prijaviti na njega?
Da, mogu se prijavit, preporuka je minimalno 15.-16. godina radi boljeg razumjevanja gradiva te fizickog prenošenja i rukovanja ronilačkom opremom. Tečaj organiziramo 3-4 puta godišnje ovisno o broju zainteresiranih kandidata.
4. Na koje sve načine ljudi koji žive u Splitu, tj. u Hrvatskoj, i turisti mogu pridonijeti čišćenju podmorja i spriječiti da se ne dogodi još veće onečišćenje?
Najbolji bi način bio spriječiti stvaranje otpada, znaci reciklaža. To se može postići adekvatnom edukacijom i suradnjom s nadležnim institucijama. Vezano za čišćenje podmorja, koliko je bitan dio pod morem koji obavljaju ronioci, isto toliko je bitna i koordinacija na kopnu, prihvaćanje otpada jer zbog Arhimedovog zakona otpad kad se izvadi iz mora dobije znatno na težini i za ronioce je to veliki napor. Adekvatna podrška s kopna, uz konope, brodice i sl., znatno pridonosi efikasnosti akcije. Otpad se grupira na određenu lokaciju koje nadležne službe sukladno dogovoru uklone.
5. Koliko će biti potrebno akcija da se očisti cijelo podmorje Jadranskoga mora?
Jako teško je to reći, gotovo nemoguće...i možemo reći da je to Sizifov posao. Organizirane akcije ograničene su dubinom, iznad cca 10m potreban je poseban sustav organizacije i znatno veći rizik (veća dubina, brza potrošnja zraka, kraci boravak pod morem i veća opasnost od dekompresijskih i baro traumatskih ozljeda). Također postoji veći otpad za koji su potrebni padobrani, dizalice.... A za kraj bilo morskim strujama, bilo iz rijeka, bilo ispiranjem kisa, bilo iz domaćeg stanovništva ali i turizma nažalost priljev otpada je uvijek prisutan. Jedna zanimljivost je da kočari i pivarice imaju poticaje da otpad skupljen u mreže odlažu u svojim matičnim lukama tako da i oni pridonose (pogledajte po internetu o tome...)
6. Fali li vam opreme ili sredstva za vaše akcije?
Naravno oprema se mora i servisirat, i održavat, i to je potrošni materijal...većina toga je privatna oprema a cisto red veličine jedna kompletna ronilačka oprema srednje kvalitete dođe cca 10 000kn.
7. Financira li vas država?
Ne, većinu toga pokrivamo članarinama i iz vlastitih sredstava, volonterski ulažemo svoje vrijeme i znanje.
8. Ako vas država ne financira, smatrate li da bi trebala jer ipak vi radite uslugu i državi, i turizmu, i živom svijetu podmorja, a opet i sebi i svim drugim građanima?
Nemamo komentara. Mi radimo akcije na lokacijama gdje smo stvarno utvrdili da da ima znatna količina otpada s željom da očistimo, ne da opravdamo neke sredstva ili sl.. !!
9. Dobivate li plaću za svoj naporni, no vrlo korisni posao?
Ne, sve je 101% volonterski.
10. Što mislite, što je najveći zagađivač Jadranskoga mora?
Čovjek :) Primjer, kada smo čistili rivu i Matejušku preko 1000 ljudi se nalazilo u okolici. Vadimo krupni otpad gume i sl. i zazivamo pomoć s kopna, svi gledaju prođu i okrenu glavu....
11. Smatrate li da bi trebalo biti obvezno uvođenje reciklažnih papirnatih vrećica u svim trgovinama u Hrvatskoj?
Da, to bi znatno smanjilo priljev plastike u more. Problem je kad se ta plastika razgradi na sitnije fragmente, jako nezgodno je ukloniti tokom čišćenja podmorja.
12. Koliko vam dugo (otprilike) traju akcije?
Planiranje većih akcija traje i po mjesec dana (ukoliko treba osiguran smještaj, logistiku i sl....) a manjih par tjedana (gdje samo naši članovi sudjeluju). Sama akcija obično traje jedan ili dva dana. Ovisno o dogovoru, a vrijeme ronjenja tokom akcije cca 2 sata. Potrebno je lokaciju ostavit u prvotnom stanju pa i to zahtjeva određen napor.
13. Što mislite, koliko živih organizama ugine po svakoj plastičnoj vrećici bačenoj u more?
Jako teško je to reći, nažalost i tokom akcija pojedini organizmi se nalaze u uklonjenom otpadu pa bi bilo licemjerno govoriti o tome. Ali, svakako znanstveno je dokazana njena štetnost i vjerovatno postoje kompetentniji ljudi koji se bave utjecajem plastike i mikroplastike na životne organizme.
14. Koliko trenutačno imate članova u organizaciji?
Za nadolazeću akciju 06.05 na Žnjanu prijavljeno je preko 50 članova...zajedno s aktivnim, podupirućim članovima i ovogodišnjim tečajcima naša udruga broji cca 80-ak članova.
15. Što mislite, zagađuju li okoliš više stanovnici Hrvatske ili turisti?
Nažalost stanovnici Hrvatske po našem mišljenju vise zagađauju okoliš. Pogotovo po marinama, lukama sastav otpada su uglavnom stare gume kao pajeti, zaostali vezovi, cesto se nade i bijele tehnike, hrpa boca i ambalaža svih veličina i oblika, boce prerezane za pretakanje goriva i sl..